1 od 7 djece živi u siromaštvu u zemljama OECD-a
Kako uopće ide život? Studija OECD-a je danas mjerila 11 dimenzija dobrobiti. Među njegovim zaključcima, pokazuje se da zemlje OECD-a slijede različite obrasce s obzirom na svoje prednosti i slabosti u pogledu blagostanja, te da postoje nejednakosti koje uglavnom utječu na dobrobit obitelji i posebno djece.
Razlike u blagostanju uvelike se razlikuju od zemlje do zemlje i uključuju mnogo više od manjka obiteljskih prihoda. U nekoliko aspekata, prosječan građanin OECD-a sada živi bolje nego u 2009. U većini zemalja OECD-a obiteljski dohodak počeo je polagani oporavak s obzirom na razine postignute u gospodarskoj krizi. Zemlje koje su doživjele najozbiljniji pad obiteljskih prihoda od 2009. godine kao što su Grčka, Portugal, Italija i Španjolska i dalje su pogođene u drugim područjima kao što su visoka nezaposlenost, niže plaće i niža priuštivost stanovanja.
Život djece u zemljama OECD-a
Sva djeca nemaju istu razinu blagostanja u zemljama OECD-a. Zapravo, studija bilježi da 1 od 7 djece živi u siromaštvu, gotovo 10 posto djece živi u nezaposlenim obiteljima, a 1 od 10 je žrtva nasilja.
Nejednakosti u dobrobiti djece povezane s socioekonomskom situacijom u obitelji su:
- Djeca iz obitelji s većim resursima imaju bolje zdravlje, veće sposobnosti, veću građansku predanost i bolje odnose sa svojim roditeljima i vršnjacima.
- Studenti iz obitelji s ograničenom odgovornošću imaju manje šanse da imaju osjećaj pripadnosti školi.
Stoga ovi rezultati upućuju na to da nejednakosti u blagostanju među odraslima postaju nejednakosti mogućnosti za njihovu djecu.
Mjesto stanovanja i dobrobit obitelji
Mjesto stanovanja ljudi ima veliki utjecaj na život čovjeka, osobito na osobnu sigurnost, atmosfersko zagađenje, mogućnosti zapošljavanja i pristup osnovnim uslugama. Tako je u 2014. godini razlika u stopi nezaposlenosti između regija s najboljim i najlošijim u Turskoj, Španjolskoj i Italiji bila blizu 20 postotnih bodova. Ta je brojka gotovo jednaka kao i razlika u nacionalnom prosjeku nezaposlenosti između Grčke i Norveške.
Kako je život u Španjolskoj?
Posljednjih godina Španjolska se suočila s nekoliko izazova u odnosu na materijalnu dobrobit svojih stanovnika. Prosječni raspoloživi dohodak kućanstva po stanovniku i prosječan dohodak značajno su pali između 2009. i 2013. godine, u godinama ekonomske krize. Španjolski zaposlenici također imaju vrlo malo sigurnosti na poslu. Između 2009. i 2014. stopa dugotrajne nezaposlenosti povećala se za 8,7 postotnih bodova, što je druga najveća stopa u OECD-u.
Španjolska ima dobru ravnotežu između života i zdravlja. Očekivano trajanje života Španjolaca je 83,2 godine, što je jedno od najviših u OECD-u i slobodno vrijeme (posvećeno slobodnom vremenu i osobnoj skrbi stalno zaposlenih) također je više od prosjeka OECD-a.
Što se tiče obrazovnih postignuća, Španjolska se nalazi na najnižoj razini u OECD-u: samo 55,6% odraslih Španjolaca produktivne dobi završilo je barem više srednje obrazovanje, za razliku od prosjeka OECD-a od 77,2%.
Vještine španjolskih odraslih u čitanju i matematici također su niske u usporedbi s odraslima u drugim zemljama OECD-a. U mrežama socijalne podrške, 94,7% Španjolaca izjavilo je da ima prijatelje ili rodbinu na koje mogu računati kada im je potrebna, u usporedbi s OECD-ovim prosjekom od 88%.
Dobrobit djece u Španjolskoj
Materijalna dobrobit španjolske djece odražava teške gospodarske uvjete koji prevladavaju u Španjolskoj. Tako je stopa siromaštva djece siromaštva jedna od najviših u OECD-u: 21,7% španjolske djece članovi su obitelji s dostupnim dohotkom manjim od polovice prosječnog španjolskog dohotka.
S druge strane, španjolska djeca bilježe visok stupanj zdravlja, a stopa adolescencije među adolescentima je druga najniža razina u OECD-u.
Međutim, u "ni-nisu" smo iznad prosjeka. 10,7% španjolskih adolescenata u dobi od 15 do 19 godina ne radi ili ne studira ili studira, što je više od prosjeka OECD-a koji iznosi 7,1%.
Vještina čitanja i kreativnog rješavanja problema španjolskih studenata ispod je prosječne razine OECD-a. Istodobno, 20,7% španjolskih studenata osjeća se vrlo pod pritiskom domaćih zadaća, što je drugi najveći postotak OECD-a.
Španjolska je svrstana u gornju granicu OECD-a za osobnu sigurnost djece, a španjolska djeca imaju najviše zadovoljstva životom u području CDE-a.
Marisol Nuevo Espín
Savjet: Izvješće OECD-a Kako ide život? 2015. Mjerenje blagostanja
