Prirodne i zelene sredine poboljšavaju pamćenje djece
prednosti brige za okoliš oni su neosporni, a sve je više studija koje nas podsjećaju na male i velike "usluge" koje okoliš čini djeci i odraslima. Tako je upravo pokazano da odrastanje i proučavanje okruženo prirodnim i zelenim okruženjem poboljšava kognitivne i memorijske sposobnosti djece, kao i
Prema novim istraživanjima razvijenim u Španjolskoj, djeca koja su više izložena zelenim i prirodnim područjima imaju bolje kognitivne sposobnosti kada su podvrgnuti ispitima u tom pogledu, što pokazuje da su u tom pogledu vrlo važne i zelene površine koje okružuju škole.
Njihovi podaci pokazuju, primjerice, da u obrazovnim centrima s više zelenih površina otkriveno je 10% manje problema s pažnjom među učenicima, objašnjava dr. Jordi Sunyer, glavni autor studije i ko-direktor Centra za istraživanje ekološke epidemiologije (CREAL), u Barceloni.
Istraživanje kognitivnih sposobnosti djece i prirode
Studija je pokazala da djeca koja su u školama okružena prirodom imaju bolje kognitivne sposobnosti: više od pet posto više od onih koji su živjeli i studirali u 'urbanim šumama', dakle daleko od prirodnih i zelenih površina. "Ovo je prvi put da je takva udruga pokazana u svijetu", rekao je jedan od istraživača uključenih u rad, Mark Nieuwenhisen.
Studija je trajala više od četiri godine: za to vrijeme istraživači su provodili testove svaka tri mjeseca na više od 2.500 djece između sedam i deset godina u nekoliko osnovnih škola u Barceloni. U isto vrijeme, kroz zelene površine izmjerene su zelene površine unutar i izvan škola.
"Pokazali smo da se sa zelenim površinama kognitivni razvoj poboljšava za 5%, što je vrlo značajan postotak", kaže istraživač, koji kvalificira da su najviše ocjene dane u mentalnoj sposobnosti (brzini) za obradu informacija, jednostavnih i složenih , Isto tako, autori su primijetili i smanjenje nedostatka pažnje, nešto što se događa "bez obzira na etničku skupinu, obrazovanje majke i zapošljavanje roditelja".
Studija, objavljena u časopisu Zbornik radova Nacionalne akademije znanosti (PNAS) osigurava da je dio tog utjecaja prirode objašnjen jer smanjuje onečišćenje zraka povezano s prometom, što je povezano s još jednom istragom istih autora koja je osigurala odnos između onečišćenja i kognitivne razine.
Tim, s istraživačima sa Sveučilišta u Kaliforniji (SAD) i drugim europskim institucijama, ukazuje na moguće krivce za ovu vezu: crni ugljik, vrlo fine čestice nastale uglavnom u izgaranju motora automobila. Ova kontaminacija može utjecati na sazrijevanje mozga i mentalni razvoj djece, nešto što se drveće suprotstavlja.
Prednosti zelenih površina
Ova vrsta rada ponovno nas podsjeća na važnost prirode u našem životu. Kao što sam Nieuwenhuijsen objašnjava, zelene površine potiču "tjelesnu aktivnost, promiču društveni kontakt, pomažu smanjiti stres ... kada pogledate park, mozak se opušta i to utječe na njega".
Isti autor to uvjerava zelene površine također utječu na ponašanje djece: pomozite im da dijele više. Bilo kako bilo, nema sumnje da parkovi mogu pomoći društvu na mnogo načina: od smanjenja kardiovaskularne smrtnosti do poboljšanja mentalnog zdravlja ili smanjenja stresa, naravno, kroz promatrano poboljšanje u intelektu djece.
Ovim radom istraživači potiču gradske vlasti na uvođenje više stabala u gradovimaosobito u onima koji imaju visok stupanj zagađenja i urbanizacije, što širenje zelenih površina čini nužnijim nego ikad. "Naš zaključak je da moramo stvoriti više zelenih površina unutar i oko škola", zaključuje Sunyer.
Angela R. Bonachera